Aktivnosti u Hrvatskoj

  • Istražne i proizvodne aktivnosti u Hrvatskoj INA provodi na kopnu i moru.
  • Opsežno geološko znanje o podzemlju i dobro razvijena površinska infrastruktura ključni su čimbenici uspješnih poslovnih aktivnosti.
  • Raspolažemo potrebnom opremom, iskustvom, znanjem i projektima koji mogu doprinijeti daljnjem razvoju istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj.
  • Više od 65 godina iskustva u konvencionalnim istraživanjima i razradi polja u Panonskom bazenu.
  • Ključni cilj Istraživanja i proizvodnje INA Grupe u Hrvatskoj je ublažavanje prirodnog pada proizvodnje na postojećim poljima te pokretanje istraživanja na novim područjima.

Zaštita zdravlja, sigurnost i okoliš

  • Ljudi, sigurnost na radu i očuvanje okoliša su apsolutni prioritet.
  • Učinak ZZSO-a određen je odgovornošću, kvalitetom dizajna i prevencijom.
  • Strogo pridržavanje svih važećih zakona i regulativa.
  • Ostvarenje nulte neto razine CO2 emisija do 2050. godine.

Proizvodnja na kopnu

  • INA na kopnu proizvodi naftu, prirodni plin i kondenzat više od 65 godina.
  • INA upravlja vlastitom infrastrukturom i svom potrebnom opremom za integrirani proizvodni proces:
    • Cijeli proces od proizvodnje, sabiranja i obrade ugljikovodika, do pripreme nafte za transport na daljnju obradu u rafineriji te otpremu prirodnog plina u plinski transportni sustav Republike Hrvatske ili direktnu prodaju kupcima.
    • Infrastruktura sadrži: proizvodne, utisne i mjerne bušotine sa svojom podzemnom i nadzemnom opremom; brojne stanice za mjerenje, sabiranje, kompresiju, obradu i otpremu; spremnici; mreža cjevovoda te velika postrojenja za obradu i frakcionaciju plina.
    • Objekti prerade plina Molve – centralno postrojenje za obradu proizvedenog plina kako bi bio pogodan za krajnje potrošače, dok se ugljični dioksid prethodno izdvojen iz smjese plina koristi u svrhu EOR projekta te utiskuje i trajno skladišti u Ininim naftnim ležištima.
    • Objekti frakcionacije Ivanić Grad – postrojenje za obradu i frakcionaciju plinova s naftnih i plinsko-kondenzatnih polja, gdje se kao završni proizvodi dobivaju prirodni plin za distribuciju (smjesa metana, etana i propana), pojedinačni plinovi propan, butan, izobutan, n-butan, izopentan te prirodni benzin.

Proizvodnja na moru

  • INA na moru proizvodi prirodni plin na Jadranu više od 20 godina.
  • INA je samostalni operator na dva eksploatacijska polja, Sjeverni Jadran i Marica. Na eksploatacijskom polju Izabela INA surađuje s talijanskom kompanijom Edison putem zajedničke operativne kompanije ED-INA.
  • INA upravlja vlastitom infrastrukturom i svom potrebnom opremom za integrirani proizvodni proces u koji su uključene platforme za proizvodnju, kompresiju i obradu plina te mreža podvodnih cjevovoda.

Istraživanje na kopnu

  • INA posjeduje dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na četiri istražna prostora ukupne površine gotovo 8.400 km2.
  • Drava-02: U okviru istražnih radova, INA je do sada imala dva komercijalna otkrića, prirodnog plina bušotinom Severovci-1 te nafte bušotinom Jankovac-1. Aktivnosti na osiguravanju svih potrebnih dozvola za privođenje ovih polja proizvodnji su u tijeku.
  • Drava-03: Istražne aktivnosti su u tijeku, a u prvom kvartalu 2021. godine završeno je snimanje 3D seizmičkih podataka na dva poligona ukupne površine 600 km2 korištenjem najmodernije tehnologije, a projekt je po opsegu najveće pojedinačno snimanje podzemlja u Hrvatskoj ikada provedeno. Nakon obrade i interpretacije snimljenih podataka očekuje se izdvajanje novih prospekata i određivanje lokacija za daljnje aktivnosti istražnog bušenja.
  • Sjeverozapadna Hrvatska-01: U 2021. godini planirana su 3D seizmička snimanja područja površine 150 km2 te izrada geoloških i geofizičkih studija na osnovu čega se u narednim godinama može pristupiti bušenju istražnih bušotina.
  • Dinaridi-14: U okviru prve istražne faze provodi se sistematizacija i analiza postojećih i novih podataka te je u tijeku izrada specijalističkih geoloških studija, a do kraja faze provesti će se magnetotelurska mjerenja koja omogućuju prikupljanje podataka o podzemnim strukturama u velikim dubinama. Nakon obrade tih podataka provesti će se geološko-geofizička interpretacija nakon čega slijedi odluka o daljnjim radovima na ovom dosad vrlo slabo istraženom području, čije potencijale tek treba utvrditi.