Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće. Kolačić je mala tekstualna datoteka u izvornom kodu web stranice koja web stranici omogućuje slanje informacija na korisnikov uređaj za pregledavanje ili preglednik te pristup podacima koje kolačić pohranjuje na korisnikovom uređaju za pregledavanje. Više informacija o tome kako kolačići funkcioniraju i kako ih koristimo, kao i informacije o promjeni jednom zadanih postavki kolačića možete pronaći ovdje.

Marketinški Kolačići su kolačići za ciljano oglašavanje koji pohranjuju informacije o ponašanju korisnika praćenjem navika i povijesti pregledavanja, što omogućuje prikaz ciljanih oglasa trećih strana. Web stranica ina.hr ne koristi kolačiće ove vrste.

Ne koristimo kolačiće ove vrste.

Uvijek omogućeno

Obavezni kolačići su kolačići nužno potrebni za pravilno funkcioniranje web stranice koji olakšavaju korištenje stranice. Bez upotrebe ovih kolačića, dijelovi web stranice neće ispravno funkcionirati, stoga nije moguće onemogućiti ove kolačiće.

Statistički kolačići su kolačići koji omogućuju praćenje broja posjeta i prometa kako bismo izmjerili i poboljšali izvedbu web stranice. Prema zadanim postavkama, ovi su kolačići uvijek onemogućeni kada se web stranica otvori te se aktiviraju samo uz pristanak korisnika. Pristanak korisnika se može povući u bilo kojem trenutku.

45 godina pogona RNR na Urinju

Urinjski pogon Rafinerije nafte Rijeka 26. studenog obilježit će jubilarnih 45 godina otkako je pušten u rad. Početak izgradnje rafinerijskih pogona na Urinju dogodio se zahvaljujući stručnim i financijskim snagama rafinerijinog pogona na Mlaki. Naime, zbog proizvodne ekspanzije na Mlaki već su, početkom pedesetih godina, potaknuta razmišljanja o teritorijalnom koraku izvan tada aktualnih granica. Širenje na staroj lokaciji nije bilo moguće zbog širenja grada, a prvotna rafinerijina izvangradska pozicija postala je unutargradska pa je izbor pao na urinjski poluotok, smješten desetak kilometara od Rijeke. Prvi terenski radovi krenuli su u ožujku 1963., a novi  pogon je izgrađen i pušten u rad 26. studenog 1965.

Prva je u probni rad, tijekom srpnja, stavljena Energana, a potom, u rujnu, destilacijska postrojenja. Topping je bio projektiran za preradu iračke nafte. S  urinjskim kapacitetom od 1,5 milijuna tona, te uz 600 tisuća tona kapaciteta na Mlaki, Rijeka se tada dovinula do kapaciteta od 2,1 milijuna tona nafte godišnje. Time je riječka Rafinerija dobila kapacitet veći od kapaciteta svih ostalih tadašnjih domaćih pogona za preradu nafte zajedno.

Godine koje su uslijedile donijele su Urinju nekoliko razvojnih ciklusa. Prvi je obuhvatio razdoblje od 1963. do 1967., drugi od 1967. do 1971., treći do 1977. Ovu godinu Urinj će zaključiti s preko 148 milijuna tona sirovine prerađene od dana otvorenja pogona, što znači da okruglih 150 milijuna tona valja očekivati 2011.

Danas je Urinj  na kraju još jednoga tehnološkog pomlađivanja što će ga vratiti u tehnološki vrh europskih rafinerija. U riječkoj rafineriji u tijeku je prva faza modernizacije čiji se završetak očekuje do kraja godine. Prva faza modernizacije uključuje gradnju tri procesna postrojenja i brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija.

Procesna postrojenja koja su već sada izgrađena su Blagi hidrokreking, Proizvodnja vodika i Izdvajanje sumpora, a njihovo pokretanje očekuje se krajem godine.

Povodom 45 godina Urinja Ina, u suradnji s Institutom za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet iz Velog Lošinja, učenicima OŠ Kostrena od 1. do 8. razreda poklanja edukaciju o dupinima na području Mediterana. Edukacijski tim Plavog svijeta, na dan kada se obilježava i 45 godina Urinja,  održao je dva edukativna predavanja pod nazivom „Jadranski projekt dupin“. Predavanja su obuhvatila grupu od 287 učenika OŠ Kostrena.

„Jadranski projekt dupin“ započeo je 1987.  te predstavlja najduže kontinuirano istraživanje dobrih dupina u području Mediterana.Predavanje stoga govori o biologiji, ekologiji i istraživanju dobrih dupina (Tursiops truncatus) na području lošinjskog akvatorija – kako dupini žive u moru, kako i čime se hrane, koliko dupina živi oko Lošinja, kako ih i zašto proučavamo već više od 20 godina, zašto su ugroženi, kako ih možemo zaštititi i sl.

Biserka Miškulin, ravnateljica OŠ Kostrena ovom prilikom je izjavila: “Učenici su zadovoljni onime što su čuli, a sve ovo uklapa se u projekt Eko škole i ljubavi prema prirodi i zdravom životu. Hvala Ini i Plavom svijetu što su nam danas omogućili čaroliju predavanja o Jadranskom projektu dupin i što su omogućili učenicima da dođu do novih spoznaja.”

Ovo predavanje predstavlja tek početak edukacijskog projekta koji daruje INA. Naime, na proljeće će učenicima biti organiziran i posjet edukacijskom centru o moru u Velom Lošinju.Priloženi dokument