O kompaniji

Od proizvodnje i prerade do prodaje plina i naftnih derivata

INA je u 2021. godini proizvodila više od 11.000 barela ekvivalenata nafte dnevno na kopnu, što pokriva između 15 i 20 % ukupne hrvatske potražnje za naftom.
Osim proizvodnje nafte, INA provodi i aktivnosti proizvodnje prirodnog plina na poljima na kopnu i moru. U 2021. godini proizveli smo više od 13.000 barela ekvivalenata nafte dnevno prirodnog plina što pokriva oko 35 % potražnje za plinom u Hrvatskoj.

Proizvodnja ugljikovodika na kopnu

Proizvodni sustav sastoji se od proizvodnih naftnih i plinskih bušotina, cjevovoda, mjernih, plinskih, kompresorskih i otpremnih stanica i dva velika postrojenja za obradu plina – Objekti prerade plina Molve i Objekti frakcionacije Ivanić-Grad.

Proizvodnja nafte

Naftne bušotine na površini su spojene naftovodima na mjerne stanice na kojima se u separatorima odvajaju pojedine komponente – nafta, voda i plin. Nakon obrade na mjernim stanicama, nafta se naftovodima otprema na otpremnu stanicu gdje se dodatno izdvaja preostala voda te se skladišti u rezervoarima prije otpreme na preradu u rafineriju.

Izdvojeni naftni plin se plinovodima s mjernih stanica doprema do kompresorskih stanica gdje se preostala količina vode dodatno odvaja postupkom dehidracije te povećava tlak kako bi plin bio spreman za otpremu u dva smjera – u hrvatski transportni sustav ili prema Objektima frakcionacije Ivanić-Grad.

Proizvodnja plina

Bušotine su plinovodima spojene na plinsku stanicu gdje se odvajaju plin, plinski kondenzat i voda. Nakon toga, plin potrebne kvalitete otprema se u hrvatski transportni sustav, a plinski kondenzat na daljnju obradu.

Postupci pripreme plina za transport odvijaju se na Objektima prerade plina Molve gdje se izvode složeniji postupci čišćenja plina od štetnih primjesa (ugljikov dioksid, spojevi sumpora, živa i merkaptani) i mehaničkih nečistoća prije otpreme u hrvatski transportni sustav ili prema Objektima frakcionacije Ivanić-Grad.
Osnovna namjena Objekata frakcionacije Ivanić-Grad je obrada dopremljenog prirodnog plina do razine pogodnosti za hrvatski plinski transportni sustav ili izdvajanje ukapljenih naftnih plinova za kućanstva i vozila, kao i drugih proizvoda za industrijske kupce.

Oba postrojenja za obradu plina imaju dodatnu ulogu u projektu EOR, odnosno i izdvajanju i utiskivanju ugljikova dioksida u naftna polja Ivanić i Žutica s ciljem povećanja iscrpka nafte i trajnog skladištenja ugljikova dioksida.

Proizvodnja na moru

Proizvodnja prirodnog plina iz podmorja Jadrana odvija se više od 20 godina kroz sustav 52 bušotine i 18 proizvodnih platformi od kojih su dvije sa stalnom posadom, Ivana A i Annamaria A i s kojih se na daljinu upravlja ostalim tzv. satelitskim odobalnim objektima/platformama.

Za sabiranje i otpremu plina izgrađena je mreža podvodnih plinovoda i ostalih cjevovoda duga 620 km koja se spaja na hrvatski i talijanski plinski transportni sustav.

Protok plina iz ležišta se kontrolira površinskim erupcijskim uređajem i ručno podesivom sapnicom te ulazi u separator gdje se odvaja kapljevina od plina. Bušotine na platformama su opremljene dubinskim sigurnosnim ventilom koji se ugrađuje na oko 50 metara od dna mora što osigurava zatvaranje bušotine u slučaju bilo kakvog poremećaja. Svaki član posade, uz svoju stručnu osposobljenost, obučen je i uvježban za spašavanje i preživljavanje na moru, protupožarnu zaštitu, pružanje prve pomoći, sigurni prihvat helikoptera i putnika, sigurno upravljanje dizalicama te sigurno izvođenje i nadzor rada na visini kako bi bili spremni na reakciju i u slučaju iznenadnih događaja.

Transport i prerada nafte

INA naftu proizvodi na području Panonskog bazena u Republici Hrvatskoj sa slavonskih, moslavačkih i podravskih polja. Proizvedena nafta se prerađuje u djelom prerađuje u Rafineriji nafte Rijeka, a dijelom prodaje na tržištu po tržišnim cijenama. Godišnji kapacitet prerade Rafinerije nafte Rijeka je između 3,6 i 4,1 milijuna tona, ovisno o nafti koja se prerađuje. 

Osim željeznicom iz Siska, u riječku rafineriju nafta dolazi i s međunarodnih tržišta –  brodom do JANAF-ovih terminala u Omišlju na Krku te naftovodom do rafinerije. Riječka rafinerija ima mogućnost prerađivati široku paletu različitih nafti (uvoz iz mora), a trenutačno u najvećoj mjeri prerađuje niskosumpornu, laganu, slatku naftu (npr. Azeri) koja u usporedbi s naftom s domaćih polja daje bolju strukturu proizvoda (više dizela) i ne sadrži živu.

U rafineriji se nafta skladišti u spremnicima, odakle se pumpa u rafinerijska postrojenja za primarnu preradu nafte. U tim postrojenjima se koristi proces atmosferske destilacije kako bi se sirova nafta razdvojila na pojedine komponente koje se nazivaju frakcije.

Najlakše frakcije nafte koriste se za proizvodnju ukapljenog naftnog plina (UNP), koji se koristi za pogon automobila i za kućnu uporabu (plin u bocama). Benzinske frakcije nafte prerađuju se u nekoliko sekundarnih postrojenja koje podižu kvalitetu frakcija tako da se mogu primijeniti za namješavanje benzina odgovarajuće kvalitete za pogon automobilskih motora.

Srednje frakcije nafte se prerađuju u sekundarnim postrojenjima s ciljem postizanja kvalitete potrebne za proizvodnju avionskog goriva (kerozin), dizela za pogon automobila i kamiona, te ekstra lakog lož ulja koje se koristi u sustavima grijanja kućanstava.

Najteže frakcije nafte se dalje prerađuju u postrojenjima za preradu teških frakcija, gdje se dio najtežih komponenata nafte kemijskim procesima prerađuje u lakše frakcije, koje se mogu koristiti u proizvodnji benzina, kerozina i dizela. Dio najtežih frakcija nafte koje se ne mogu dalje preraditi koriste se za proizvodnju teških lož ulja koja se koriste kao brodska goriva, te kao gorivo u termo elektranama.

Prerađujući niskosumpornu, laganu naftu (npr. Azeri) proizvodi se loživo ulje s manje od 0.5 % sadržaja sumpora što je sukladno i s novom regulativom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja definira kvalitetu brodskih goriva. Također, zahvaljujući ulaganju u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka, struktura proizvoda Rafinerije nafte Rijeka će se dodatno poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva.

Kontrola kvalitete i prodaja

Kvaliteta svih frakcija nafte koje se prerađuju u rafineriji, kao i kvaliteta gotovih proizvoda, odnosno goriva, kontinuirano se kontrolira u rafinerijskom laboratoriju.

Gotovi proizvodi se iz rafinerije otpremaju prema potrošačima cestovnim, željezničkim i pomorskim putem. Veći dio proizvoda prodaje se na više od 500 Ininih maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i regiji, dok ostatak izvozimo.

Razvojni projekti

Naša je misija svakoga dana proizvoditi novu energiju za naše kupce na siguran način, tražiti nova isplativa rješenja te unapređivati poslovanje kompanije, a naše znanje temelji se na više od 70 godina uspješne proizvodnje nafte i plina.

Istraživanje i proizvodnja nafte i plina

Cilj kompanije je u budućnosti nastaviti s održivim portfeljem koji je otporan na promjenu cijena sirovine. U cilju iskorištavanja postojećih potencijala, Istraživanje i proizvodnja nafte i plina će se usmjeriti na razvoj postojećih koncesija uz efikasnost poslovanja gradeći uravnoteženi portfelj u Hrvatskoj i inozemstvu. Cilj djelatnosti je osigurati profitabilne projekte rasta te dugoročno održavati proizvodu i rezerve najmanje na trenutačnoj razini, kao i osigurati konkurentnu operativnu učinkovitost usporedivu s najboljim industrijskim mjerilima.

Rafinerije i marketing

Razvojni projekti odvijaju se, između ostalog, i u sklopu strateškog programa INA R&M Novi smjer 2023. koji predviđa koncentraciju prerade nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka te u skladu s time i investiciju od oko 4 milijarde kuna u projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka. Također, program podrazumijeva i transformaciju lokacije u Sisku u industrijski centar s naglaskom na projekte usmjerene na obnovljive izvore energije.

Program INA R&M Novi smjer 2023. odgovor je kompanije na značajne promjene koje doživljava globalno rafinerijsko poslovanje u proteklih 10 godina. Zbog promjena u potražnji na tržištu, novih regulativa vezanih uz fosilna goriva te okretanje cijele Europe prema održivom poslovanju, nužno je da INA bude fleksibilna i prilagođava strateške smjernice na način da osigurava najveću dugoročnu vrijednost kompaniji.

Kao jedan od koraka u transformaciji poslovnog modela i  dodatnog osiguranja proizvodnje na naftnim poljima u Hrvatskoj, INA je u suradnji s JANAF-om uspostavila bolju optimizaciju transporta nafte između JANAF-ovog Terminala Sisak i industrijske lokacije u Sisku. Također, na taj način je osigurana i bolja optimizacija raspoloživih skladišnih prostora te je povećana fleksibilnost Ininog Istraživanja i proizvodnje nafte i plina.

Usluge kupcima i maloprodaja

Kad je riječ o uslugama kupcima i maloprodaji, cilj kompanije je da bude prvi izbor za kupce u pokretu i tržišni lider s ciljanom lepezom proizvoda i usluga. Radnici na Ininim maloprodajnim mjestima strastveni su, predani i educirani za pružanje najbolje usluge, a poslovanje i interakcija s kupcima sve se više odvijaju u digitalnoj sferi, što nam pomaže da brže i praktičnije odgovorimo na njihove potrebe.

Svoju maloprodajnu mrežu INA kontinuirano širi – na taj način jača svoju vodeću tržišnu poziciju, tržišni udio i snagu brenda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te se profitabilno širi na nova tržišta u jugoistočnoj Europi. Nastavit ćemo pružati vrhunska tradicionalna goriva našim kupcima te ulagati u niz alternativnih goriva razvijanjem prvorazredne infrastrukture za budućnost.