Ključna postignuća:
- Kapitalna ulaganja porasla su za čak 57%, na više od dvije milijarde kuna
- Omjer duga i kapitala je smanjen sa 30,8% na 27%
- Snažan novčani tijek od 4,5 milijarde kuna (21% viši u odnosu na 2012.)
- Racionalizacijom troškova postignuta ušteda od pola milijarde kuna
- Tržišni udio veleprodaje u Hrvatskoj porastao je sa 67% na 73%
- Rast prodaje na svim ključnim tržištima (Hrvatska +3%, BiH +5%, Slovenija peterostruko)
- Uspješno ublažavanje pada proizvodnje na starim poljima u Hrvatskoj sa 9% u 2010. na 2% u 2013. zahvaljujući pokretanju novih projekata
- Porast domaćih istražnih aktivnosti – izbušeno sedam bušotina u usporedbi s dvije u 2012.
Zagreb, 14. veljače 2014. – INA Grupa u 2013. godini ostvarila je EBITDA (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 3,7 milijardi kuna te neto dobit (bez jednokratnih stavki ) u iznosu od 953 milijuna kuna. Ukupni prihodi od prodaje iznosili su 27,4 milijardi kuna.
Kapitalna ulaganja su i u 2013. bila vrlo intenzivna. Postignut je značajan rast od 57% u usporedbi s 2012. te su ulaganja iznosila 2.013 milijuna kuna. Pri tome se više od 80 posto ulaganja odnosi na projekte u Hrvatskoj, uglavnom segmenta Istraživanje i proizvodnja. U tijeku je veći broj projekata čiji je cilj ublažavanje prirodnog pada proizvodnje, uključujući i nastavak projekta EOR u Ivanić-Žutica i projekt Međimurje, čime razina domaćih ulaganja dosegla 1.655 milijuna kuna.
Financijski položaj Grupe dodatno je poboljšan, pri čemu se omjer duga i kapitala odnosno udio duga (bankarskih kredita i sl.) u kapitalu smanjio sa 31% na 27%, a neto dug u iznosu od 4.761 milijuna kuna za 29% u odnosu na 31. prosinca 2012 osiguravajući Ini snažan financijski položaj i fleksibilnost za budući rast. Neto financijski rashodi također su smanjeni u 2013. na 246 milijuna kuna, u odnosu na 292 milijuna kuna u prethodnoj godini.
Ovom prilikom predsjednik Uprave Ine, g. Zoltán Áldott rekao je da je 2013. za Inu bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru. „Unatoč tome, s ciljem osiguranja održivosti svih naših segmenata fokusirali smo se na ulaganja za buduća razdoblja, nastavili smo s internim poboljšanjima učinkovitosti te dodatno unaprijedili sigurnost našeg poslovanja. Povećali smo ulaganja za gotovo 60% na razinu od više od 2 milijarde kuna (od čega je 83% uloženo u Hrvatskoj) pri čemu su glavni prioriteti bili istražne i razradne bušačke aktivnosti u podmorju, istražna bušenja u Panonskom bazenu, naš ključni EOR projekt, remont postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka te intenzivan program modernizacije Trgovine na malo.
Rezultati navedenih aktivnosti očituju se u značajnom usporavanja stope pada proizvodnje na naftnim poljima na kopnu, povećanju tržišnog udjela motornih goriva na domaćem tržištu, kao i bitno nižoj vlastitoj potrošnji i gubicima u rafinerijama. Primijenili smo proaktivan pristup prema izvoznim tržištima ostvarivši solidan rast izvoza prema susjednim zemljama. Poboljšanja su također vidljiva i u segmentu maloprodaje gdje je nastavak programa modernizacije (obuhvaćajući 30 benzinskih postaja u 2013., čime se broj potpuno moderniziranih benzinskih postaja popeo na 160, što je daleko više od bilo kojeg konkurenta u zemlji) podigao kvalitetu i poboljšao percepciju potrošača o našim uslugama. Pokrenuli smo i pilot projekt uključivanja poduzetnika u poslovanje naših benzinskih postaja, model koji je vrlo zastupljen u industriji, s ciljem postizanja konkurentnih operativnih troškova i najviše razine kvalitete usluge. U svojem svakodnevnom poslovanju INA je pokazala sposobnost da uvijek bude jedan korak ispred postižući značajan napredak na području zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, ostvarujući referentne vrijednosti usporedivih europskih kompanija.
Na financijske rezultate prošle godine velikim su dijelom utjecali vanjski i izvanredni faktori. Konstantno prateći stanje u Siriji izvršili smo ispravak vrijednosti sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike. Spomenuto umanjenje primijenjeno je kako bi se osiguralo fer vrednovanje imovine u Siriji, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1.504 milijuna kuna, međutim spomenuto umanjenje nije imalo direktan utjecaj na tijek novca. S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, umanjili smo vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna. Retroaktivni porezi vezani za vlastitu potrošnju rafinerija koje je donijela Porezna Uprava, dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna.“ – zaključio je g. Áldott.Priloženi dokument