Vanjsko okruženje nastavlja utjecati na financijske rezultate INA Grupe
Ključna postignuća
- Neto prihod od prodaje iznosi 7.080 milijuna kuna
- CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosi 813 milijuna kuna
- CAPEX iznosi 518 milijuna kuna
- Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti iznosi 602 milijuna kuna
Zagreb, 28.srpnja, 2020. – Nakon neočekivanih i neviđenih kretanja na tržištu u prvoj polovici 2020. godine, rezultat INA Grupe pao je u odnosu na rezultate 2019. godine. S popuštanjem restriktivnih mjera povezanih s pandemijom COVID-19, globalno tržište nafte počelo se stabilizirati, međutim industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka.
CCS EBITDA INA Grupe iznosila je 813 milijuna kuna, što je pad za 31 % u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. Međutim, rezultat drugog tromjesečja 2020. godine sličan je razinama prvog tromjesečja 2020. godine, odražavajući nedavan oporavak cijena ugljikovodika i stabilno interno poslovanje. Izvještajni rezultat je i dalje negativan, iako značajno manje nego u prvom kvartalu 2020. godine, s EBITDA-om u iznosu (54) milijuna kuna pod utjecajem vanjskog okruženja.
Rezultat Istraživanja i proizvodnje nafte i plina bio je pod utjecajem nekoliko faktora: 12 % niže razine proizvodnje uslijed prirodnog pada proizvodnje te 36 % nižih ostvarenih cijena ugljikovodika, prepolovivši EBITDA na 554 milijuna kuna u odnosu na prvo polugodište 2019. godine.
CCS EBITDA bez jednokratnih stavki Rafinerija i marketinga uključujući Usluge kupcima i maloprodaju u prvom polugodištu 2020. godine je pozitivna te iznosi 185 milijuna kuna zbog zdravog poslovanja maloprodaje. Unatoč tome, izvještajna EBITDA pokazuje negativan trend te iznosi (682) milijuna kuna u skladu s nepovoljnim cjenovnim okruženjem. Pandemija i pad u turističkom sektoru rezultirali su padom maloprodajnih količina od 16 %, dok su prihodi od negoriva nastavili s rastom.
Dok se strateška transformacija Inine djelatnosti Rafinerije i marketing nastavlja, kapitalna ulaganja bila su značajno niža u odnosu na prvo polugodište 2019. godine zbog visokog početnog učinka – glavni pokretač prošlogodišnjih ulaganja bio je veliki remont u Rafineriji nafte Rijeka. Kapitalna ulaganja su također smanjena zbog potrebnih mjera koje su donesene tijekom ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19.
Omjer duga i kapitala iznosio je 20 % na kraju prvog polugodišta 2020. godine, dok je neto dug iznosio 2.543 milijuna kuna.
Izjava predsjednika Uprave Ine, gospodina Sándora Fasimona:
“2020. nastavlja biti jedna od najizazovnijih godina za naftnu i plinsku industriju. Nakon izbijanja pandemije COVID-19 mnoge su države postupno započele s popuštanjem restriktivnih mjera, što je pokrenulo gospodarstva iz zastoja u kojem su se nalazila. Međutim, za naftnu i plinsku industriju oporavak se još uvijek ne nazire jer je potražnja tek djelomično obnovljena, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti.
U takvim nepredviđenim uvjetima INA je poduzela brze operativne i financijske mjere za prilagodbu poslovanja, među kojima su najznačajnije bile daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti. Samo takvom snažnom reakcijom možemo održati stabilnost i osigurati dovoljan novčani tok za strateška ulaganja u predstojećim godinama. Većina tih strateških ulaganja, koja se nastavljaju bez obzira na krizu, usmjerena su na naše rafinerijsko poslovanje u sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023.
Vezano za poslovanje u prvoj polovici 2020., možemo reći da je ono stabilno na operativnoj razini, uz CCS EBITDA u iznosu od 813 milijuna kuna, ali su izazovni tržišni uvjeti i vanjski čimbenici za posljedicu imali izvještajnu EBITDA od negativnih (54) milijuna kuna. Iako negativan, u usporedbi s rezultatima iz prvog tromjesečja 2020. vidljiv je rezultat nešto boljeg cjenovnog okruženja i naših internih napora. Istraživanje i proizvodnja i dalje su pod pritiskom očekivanog prirodnog pada proizvodnje, a na njih dodatno negativno utječu niske cijene ugljikovodika. S druge strane, rafinerijsko poslovanje se unatoč prednosti niže Brent cijene mora nositi s velikim padom potražnje kojeg su uzrokovale niska gospodarska aktivnost i negativne marže. I maloprodaja je zabilježila pad potražnje, ali kompanija nastavlja sa širenjem segmenta negoriva i brzom reakcijom na trendove na tržištu.
Na tako nestabilnom tržištu teško je predvidjeti bilo kakva buduća kretanja, no uvjeren sam da će INA uz nastavak projekata strateškog razvoja i vodeći računa o unutarnjoj učinkovitosti izići iz krize snažnija i prilagođenija budućim trendovima.”