Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće. Kolačić je mala tekstualna datoteka u izvornom kodu web stranice koja web stranici omogućuje slanje informacija na korisnikov uređaj za pregledavanje ili preglednik te pristup podacima koje kolačić pohranjuje na korisnikovom uređaju za pregledavanje. Više informacija o tome kako kolačići funkcioniraju i kako ih koristimo, kao i informacije o promjeni jednom zadanih postavki kolačića možete pronaći ovdje.

Marketinški Kolačići su kolačići za ciljano oglašavanje koji pohranjuju informacije o ponašanju korisnika praćenjem navika i povijesti pregledavanja, što omogućuje prikaz ciljanih oglasa trećih strana. Web stranica ina.hr ne koristi kolačiće ove vrste.

Ne koristimo kolačiće ove vrste.

Uvijek omogućeno

Obavezni kolačići su kolačići nužno potrebni za pravilno funkcioniranje web stranice koji olakšavaju korištenje stranice. Bez upotrebe ovih kolačića, dijelovi web stranice neće ispravno funkcionirati, stoga nije moguće onemogućiti ove kolačiće.

Statistički kolačići su kolačići koji omogućuju praćenje broja posjeta i prometa kako bismo izmjerili i poboljšali izvedbu web stranice. Prema zadanim postavkama, ovi su kolačići uvijek onemogućeni kada se web stranica otvori te se aktiviraju samo uz pristanak korisnika. Pristanak korisnika se može povući u bilo kojem trenutku.

Odgovor na upit

INA nikada nije izvodila metode masovnog hidrauličkog frakturiranja. Ono što se izvodi već više od pola stoljeća je metoda stimulacije bušotina u naftnim i plinskim ležištima kako bi se pospješila proizvodnja nafte i plina što ne može biti uzročnik potresa. To je znanstvena činjenica prihvaćena u cijelome svijetu, a koju su nakon potresa u Petrinji istaknuli i domaći znanstvenici s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Potresi su prirodne pojave koja nastaju duboko u unutrašnjosti zemlje i zabilježeni su svugdje u svijetu i prije ere proizvodnje nafte i plina.

Ležišta na kojima INA u Hrvatskoj izvodi stimulacije bušotina nalaze se na kopnu na dubinama do 2.000 m i udaljene su najmanje 50 ili više stotina kilometara od epicentra potresa koji se podsjećamo dogodio na rasjedu u dubini od 10.000 metara. Riječ je o operacijama konvencionalne stimulacije propusnih ležišta koje obuhvaćaju samo zonu oko bušotine. One nisu usporedive s operacijama masovnog hidrauličkog frakturiranja u kojima se primjenjuju visoki tlakovi i velike količine vode i fluida. Spomenuta metoda primjenjuje se u Sjevernoj Americi na formacijama koje obuhvaćaju debljinu sloja od nekoliko stotina metara i protežu se na površinama od nekoliko stotina tisuća četvornih metara. Nadalje, geološki uvjeti podzemlja u Hrvatskoj se, kao i u ostatku europskog kontinenta, značajno razlikuju od onih na kojima se masovno hidrauličko frakturiranje uspješno primjenjuje, odnosno slojevi se ne slamaju lako kao američki. Dodatno, dozvoljene količine fluida koje se utiskuju u ležišta u Europskoj uniji znatno su manje. Zaključno, potencijalni utjecaj ove dvije metode na procese u podzemlju nije moguće uspoređivati. Važno je napomenuti da tijekom izvođenja stimulacija bušotina ne dolazi do kontakta s pitkom vodom koja se nalazi na znatno manjim dubinama.

Nadalje, INA nije nositelj koncesije na istražnim područjima SA-7 i SA-12, a u 2020. je započela s 3D seizmičkim istraživanjima istražnog područja DR-03 koje se proteže kroz dio Podravine i Slavonije, odnosno Virovitičko-podravsku županiju. Kod seizmičkih metoda emitira se kratkotrajni impuls sile u podzemlje kako bi se snimili geološki elementi u podzemlju. Za to se koriste vibracijski kamioni koji se kreću prema utvrđenim pravcima što može podrazumijevati prolazak kroz poljoprivredna zemljišta s usjevima. Svu štetu koja pri tome može nastati na posjedima ili drugoj imovini INA uredno nadoknađuje vlasnicima. Seizmičkim snimanjem dobivaju se najkompletnije informacije o geološkom podzemlju. Osim za interpretaciju pojedinih litoloških cjelina ono služi i za definiranje u strukturno-tektonskom smislu što pomaže znanstvenicima i seizmolozima u razumijevanju rasjeda koji uzrokuju potrese. Prema zakonu sve kompanije, pa tako i INA dužne su prikupljene podatke dostaviti nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Slijedom svega navedenog, ističemo da INA zagovara znanstveni pristup ovoj temi kako bi se spriječilo širenje neprovjerenih i lažnih informacija koje za posljedicu mogu imati izazivanje nelagode ili straha.