Od proizvodnje i prerade do prodaje plina i naftnih derivata

INA je u 2019. godini proizvodila više od 12.000 barela ekvivalenata nafte dnevno na slavonskim, moslavačkim i podravskim poljima, što pokriva između 15 i 20 % ukupne hrvatske potražnje za naftom. Sirovina se naftovodima prevozi do Siska, iz kojeg se dio željeznicom prevozi do Rafinerije nafte Rijeka, a ostatak se prodaje na tržištu po tržišnim cijenama koje se izračunavaju prema prosječnoj mjesečnoj cijeni Dated Brenta. Nafta proizvedena u inozemstvu se prodaje na stranim tržištima, a ona proizvedena na domaćem tržištu se prerađuje u Rafineriji nafte Rijeka i prodaje na tržištu.

Osim proizvodnje nafte, INA provodi i aktivnosti proizvodnje prirodnog plina na poljima na kopnu i moru. U 2019. godini kompanija je proizvodila više od 18.000 ekvivalenata nafte dnevno prirodnog plina što pokriva oko 35 % potražnje za plinom u Hrvatskoj. Nakon proizvodnje plin se, ovisno o svom prirodnom sastavu, tehnološki obrađuje na postrojenjima za obradu plina kako bi se zadovoljili svi standardi kvalitete i sigurnosti, nakon čega se cjevovodima transportira do kupaca.

Cilj kompanije jest ostvarivanje najveće ekonomske vrijednosti što će kompaniji osigurati sredstva za financiranje razvojnih projekata i pridonijeti održivom poslovnom modelu.

 

Proizvodnja ugljikovodika na kopnu

Proizvodni sustav Ine u Hrvatskoj sastoji se od proizvodnih naftnih i plinskih bušotina, cjevovoda, mjernih stanica, plinskih stanica, kompresorskih stanica, otpremnih stanica i dva velika postrojenja za obradu plina – Objekti prerade plina (OPP) Molve i Objekti frakcionacije (OF) Ivanić Grad.

Proizvodnja nafte

Naftne bušotine na površini su spojene naftovodima na mjerne stanice na kojima se u separatorima odvajaju pojedine komponente – nafta, voda i plin. Nakon obrade na mjernim stanicama, nafta se naftovodima otprema na otpremnu stanicu gdje se dodatno izdvaja preostala voda te se skladišti u rezervoarima prije otpreme na konačnu preradu u rafineriju.

Izdvojeni naftni plin se plinovodima s mjernih stanica doprema do kompresorskih stanica gdje se preostala količina vode dodatno odvaja postupkom dehidracije te povećava tlak kako bi plin bio spreman za otpremu u dva smjera – u transportni sustav Republike Hrvatske ili prema Objektu frakcionacije Ivanić Grad.

Proizvodnja plina

Bušotine su plinovodima spojene na plinsku stanicu gdje se odvajaju plin, plinski kondenzat i voda. Nakon toga, plin potrebne kvalitete otprema se u transportni sustav Republike Hrvatske, a plinski kondenzat na daljnju obradu.

Postupci pripreme plina za transport zahtijevaju često kompleksnije aktivnosti – u Ininom plinskom sustavu postoji veliko postrojenje za obradu, Objekti prerade plina Molve, gdje se izvode složeniji postupci čišćenja plina od štetnih primjesa (ugljični dioksid, spojevi sumpora, živa te merkaptani) i mehaničkih nečistoća prije otpreme u transportni sustav Republike Hrvatske ili prema Objektu frakcionacije Ivanić Grad.

Drugo važno postrojenje u Ininoj proizvodnji plina su Objekti frakcionacije Ivanić Grad čija je osnovna namjena obrada prirodnog plina dopremljenog s bušotina do razine pogodnosti za plinski transportni sustav Republike Hrvatske ili izdvajanje ukapljenih naftnih plinova za kućanstva i vozila, kao i drugih proizvoda za industrijske kupce.

Oba postrojenja za obradu plina imaju dodatnu ulogu u projektu EOR – izdvajanje i utiskivanje ugljičnog dioksida u naftna polja Ivanić i Žutica s ciljem povećanja iscrpka nafte te trajnog skladištenja ugljičnog dioksida.

 

Proizvodnja na moru

Proizvodnja prirodnog plina iz podmorja Jadrana odvija se punih 20 godina, a cjelovitost sustava proizvodnje čine proizvodni nizovi i izbušene bušotine spojene na eksploatacijske odobalne objekte/platforme.

Od 19 proizvodnih platformi, dvije su sa stalnom posadom, Ivana A i Annamaria A, te su na njima kontrolne sobe iz kojih se na daljinu upravlja ostalim tzv. satelitskim odobalnim objektima/platformama.

Za sabiranje i otpremu plina izgrađena je mreža podvodnih plinovoda i ostalih cjevovoda duga 620 km koja čini odobalni sabirno-transportni sustav spojen na hrvatski plinski transportni sustav i indirektno na talijanski plinski sustav.

Protok plina iz ležišta se kontrolira površinskim erupcijskim uređajem i ručno podesivom sapnicom te ulazi u separator gdje se odvaja kapljevina od plina. Bušotine na platformama su opremljene dubinskim sigurnosnim ventilom koji se ugrađuje na oko 50 metara od dna mora što osigurava zatvaranje bušotine u slučaju bilo kakvog poremećaja. Svaki član posade, uz svoju stručnu osposobljenost, obučen je i uvježban za spašavanje i preživljavanje na moru, protupožarnu zaštitu, pružanje prve pomoći, sigurni prihvat helikoptera i putnika, sigurno upravljanje dizalicama te sigurno izvođenje i nadzor rada na visini kako bi bili spremni na reakciju i u slučaju iznenadnih događaja.

Eksploatacijski odobalni objekti bez posade potpuno su automatizirani, a kontrola i upravljanje izvodi se bežičnom vezom s platformama Ivana A i Annamaria A.

Srce tog sustava je kompresorska platforma Ivana K gdje se uz komprimiranje proizvedenog plina provodi i dehidracija, čime se osigurava potrebna kvaliteta plina za ulazak u plinski transportni sustav Republike Hrvatske.

Čitav tehnološki proces odvija se u zatvorenom sustavu (tzv. zero pollution), pa je tako sukladno svim dosadašnjim analizama utjecaja na okoliš i provedenim ispitivanjima dokazano da platforme i proizvodni sustav pozitivno doprinose bioraznolikosti podmorskog ekosustava.

Rezultati i dostignuća 20 godina proizvodnje daju dobru osnovu za nastavak i za proširenje dosadašnjih aktivnosti na moru.

 

Transport i prerada nafte

INA prerađuje otprilike 4 milijuna tona nafte godišnje, od čega oko 2 milijuna tona proizvedenih derivata prodaje na domaćem tržištu čija je ukupna potražnja 2,7 milijuna tona godišnje. Oko 2 milijuna tona preostalih proizvoda kompanija izvozi na međunarodno tržište.

Osim željeznicom iz Siska, u riječku rafineriju nafta dolazi i s međunarodnih tržišta –  brodom do JANAF-ovih terminala u Omišlju na Krku te naftovodom do rafinerije. Riječka rafinerija ima mogućnost prerađivati široku paletu različitih nafti (uvoz iz mora), a trenutačno u najvećoj mjeri prerađuje niskosumpornu, laganu, slatku naftu (npr. Azeri) koja u usporedbi s naftom s domaćih polja daje bolju strukturu proizvoda (više dizela) i ne sadrži živu.

U rafineriji se nafta skladišti u spremnicima, odakle se pumpa u rafinerijska postrojenja za primarnu preradu nafte. U tim postrojenjima se koristi proces atmosferske destilacije kako bi se sirova nafta razdvojila na pojedine komponente koje se nazivaju frakcije.

Najlakše frakcije nafte koriste se za proizvodnju ukapljenog naftnog plina (UNP), koji se koristi za pogon automobila i za kućnu uporabu (plin u bocama). Benzinske frakcije nafte prerađuju se u nekoliko sekundarnih postrojenja koje podižu kvalitetu frakcija tako da se mogu primijeniti za namješavanje benzina odgovarajuće kvalitete za pogon automobilskih motora.

Srednje frakcije nafte se prerađuju u sekundarnim postrojenjima s ciljem postizanja kvalitete potrebne za proizvodnju avionskog goriva (kerozin), dizela za pogon automobila i kamiona, te ekstra lakog lož ulja koje se koristi u sustavima grijanja kućanstava.

Najteže frakcije nafte se dalje prerađuju u postrojenjima za preradu teških frakcija, gdje se dio najtežih komponenata nafte kemijskim procesima prerađuje u lakše frakcije, koje se mogu koristiti u proizvodnji benzina, kerozina i dizela. Dio najtežih frakcija nafte koje se ne mogu dalje preraditi koriste se za proizvodnju teških lož ulja koja se koriste kao brodska goriva, te kao gorivo u termo elektranama.

Prerađujući niskosumpornu, laganu naftu (npr. Azeri) proizvodi se loživo ulje s manje od 0.5 % sadržaja sumpora što je sukladno i s novom regulativom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja definira kvalitetu brodskih goriva. Također, zahvaljujući postrojenju za obradu teških ostataka koje će s radom započeti u 2023. godini, struktura proizvoda Rafinerije nafte Rijeka će se dodatno poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva.

 

Kontrola kvalitete i prodaja

Kvaliteta svih frakcija nafte koje se prerađuju u rafineriji, kao i kvaliteta gotovih proizvoda, odnosno goriva, kontinuirano se kontrolira u rafinerijskom laboratoriju.

Gotovi proizvodi se iz rafinerije otpremaju prema potrošačima cestovnim, željezničkim i pomorskim putem. Veći dio proizvoda prodaje se na više od 500 Ininih maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i regiji, dok ostatak izvozimo.

 

Razvojni projekti

INA je u prosincu 2018. usvojila plan strateškog razvoja koji se sastoji od razvojnih smjernica za sve Inine djelatnosti. Provedba plana i projekata osigurati će kompaniji osnovu za novi rast i održivu dugoročnu budućnost Ine.

Naša je misija svakoga dana proizvoditi novu energiju za naše kupce na siguran način, tražiti nova isplativa rješenja te unapređivati poslovanje kompanije, a naše znanje temelji se na više od 60 godina uspješne proizvodnje nafte i plina.

 

Istraživanje i proizvodnja nafte i plina

Cilj kompanije je u budućnosti nastaviti s održivim portfeljem koji je otporan na promjenu cijena sirovine. U cilju iskorištavanja postojećih potencijala, Istraživanje i proizvodnja nafte i plina će se usmjeriti na razvoj postojećih koncesija uz efikasnost poslovanja gradeći uravnoteženi portfelj u Hrvatskoj i inozemstvu. Cilj djelatnosti je osigurati profitabilne projekte rasta te dugoročno održavati proizvodu i rezerve najmanje na trenutačnoj razini, kao i osigurati konkurentnu operativnu učinkovitost usporedivu s najboljim industrijskim mjerilima.

 

Rafinerije i marketing

Razvojni projekti odvijaju se, između ostalog, i u sklopu strateškog programa INA R&M Novi smjer 2023. koji predviđa koncentraciju prerade nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka te u skladu s time i investiciju od oko 4 milijarde kuna u projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka. Također, program podrazumijeva i transformaciju lokacije u Sisku u industrijski centar gdje će se proizvoditi bitumen (od prve polovice 2021. godine) i maziva, uspostaviti logističko središte te potencijalno rafinerija bio-komponenti s ciljem proizvodnje bioetanola druge generacije iz biomase.

Program INA R&M Novi smjer 2023. odgovor je kompanije na značajne promjene koje doživljava globalno rafinerijsko poslovanje u proteklih 10 godina. Zbog promjena u potražnji na tržištu, novih regulativa vezanih uz fosilna goriva te okretanje cijele Europe prema održivom poslovanju, nužno je da INA bude fleksibilna i prilagođava strateške smjernice na način da osigurava najveću dugoročnu vrijednost kompaniji.

Kao jedan od koraka u transformaciji poslovnog modela i  dodatnog osiguranja proizvodnje na naftnim poljima u Hrvatskoj, INA je u suradnji s JANAF-om uspostavila bolju optimizaciju transporta nafte između JANAF-ovog Terminala Sisak i Rafinerije nafte Sisak. Također, na taj način je osigurana i bolja optimizacija raspoloživih skladišnih prostora te je povećana fleksibilnost Ininog Istraživanja i proizvodnje nafte i plina.

 

Usluge kupcima i maloprodaja

Kad je riječ o uslugama kupcima i maloprodaji, cilj kompanije je da bude prvi izbor za kupce u pokretu i tržišni lider s ciljanom lepezom proizvoda i usluga. Radnici na Ininim maloprodajnim mjestima strastveni su, predani i educirani za pružanje najbolje usluge, a poslovanje i interakcija s kupcima sve se više odvijaju u digitalnoj sferi, što nam pomaže da brže i praktičnije odgovorimo na njihove potrebe.

Svoju maloprodajnu mrežu INA kontinuirano širi – na taj način jača svoju vodeću tržišnu poziciju, tržišni udio i snagu brenda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te se profitabilno širi na nova tržišta u jugoistočnoj Europi. Nastavit ćemo pružati vrhunska tradicionalna goriva našim kupcima te ulagati u niz alternativnih goriva razvijanjem prvorazredne infrastrukture za budućnost.