Od proizvodnje i prerade do prodaje naftnih derivata

Proizvodnja

INA naftu proizvodi u Hrvatskoj te Egiptu i Angoli. Nafta proizvedena u inozemstvu se prodaje na stranim tržištima, a ona proizvedena na domaćem tržištu se prerađuje u Rafineriji nafte Rijeka i prodaje na tržištu. INA je u 2019. godini proizvodila oko 31.000 barela ekvivalenata nafte dnevno na slavonskim, moslavačkim i podravskim poljima, što pokriva između 15 i 20 % ukupne hrvatske potražnje za naftom. Sirovina se naftovodima prevozi do Siska, iz kojeg se dio željeznicom prevozi do Rafinerije nafte Rijeka, a ostatak se prodaje na tržištu po tržišnim cijenama koje se izračunavaju prema prosječnoj mjesečnoj cijeni Dated Brenta. Cilj kompanije jest ostvarivanje najveće ekonomske vrijednosti što će kompaniji osigurati sredstva za financiranje razvojnih projekata i pridonijeti održivom poslovnom modelu.

INA R&M Novi smjer 2023.

Razvojni projekti odvijaju se, između ostalog, i u sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023. koji predviđa koncentraciju prerade nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka te u skladu s time i investiciju od oko 4 milijarde kuna u projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka. Također, program podrazumijeva i transformaciju lokacije u Sisku u industrijski centar gdje će se proizvoditi bitumen (od prve polovice 2021. godine) i maziva, uspostaviti logističko središte te potencijalno rafinerija bio-komponenti s ciljem proizvodnje bioetanola druge generacije iz biomase.

Program INA R&M Novi smjer 2023. odgovor je kompanije na značajne promjene koje doživljava globalno rafinerijsko poslovanje u proteklih 10 godina. Zbog promjena u potražnji na tržištu, novih regulativa vezanih uz fosilna goriva te okretanje cijele Europe prema održivom poslovanju, nužno je da INA bude fleksibilna i prilagođava strateške smjernice na način da osigurava najveću dugoročnu vrijednost kompaniji.

Kao jedan od koraka u transformaciji poslovnog modela i  dodatnog osiguranja proizvodnje na naftnim poljima, kompanija je donijela i poslovnu odluku o potpisivanju Memoranduma o razumijevanju s JANAF-om koji podrazumijeva namjeru uspostavljanja bolje optimizacije transporta nafte između JANAF-ovog Terminala Sisak i Rafinerije nafte Sisak. Također, na taj način je osigurana i bolja optimizacija raspoloživih skladišnih prostora te je povećana fleksibilnost Ininog Istraživanja i proizvodnje nafte i plina.

Transport i prerada nafte

INA prerađuje otprilike 4 milijuna tona nafte godišnje, od čega oko 2 milijuna tona proizvedenih derivata prodaje na domaćem tržištu čija je ukupna potražnja 2,7 milijuna tona godišnje. Oko 2 milijuna tona preostalih proizvoda kompanija izvozi na međunarodno tržište.

Osim željeznicom iz Siska, u riječku rafineriju nafta dolazi i s međunarodnih tržišta –  brodom do JANAF-ovih terminala u Omišlju na Krku te naftovodom do rafinerije. Riječka rafinerija ima mogućnost prerađivati široku paletu različitih nafti (uvoz iz mora), a trenutačno u najvećoj mjeri prerađuje niskosumpornu, laganu, slatku naftu (npr. Azeri) koja u usporedbi s naftom s domaćih polja daje bolju strukturu proizvoda (više dizela) i ne sadrži živu.

U rafineriji se nafta skladišti u spremnicima, odakle se pumpa u rafinerijska postrojenja za primarnu preradu nafte. U tim postrojenjima se koristi proces atmosferske destilacije kako bi se sirova nafta razdvojila na pojedine komponente koje se nazivaju frakcije.

Najlakše frakcije nafte koriste se za proizvodnju ukapljenog naftnog plina (UNP), koji se koristi za pogon automobila i za kućnu uporabu (plin u bocama). Benzinske frakcije nafte prerađuju se u nekoliko sekundarnih postrojenja koje podižu kvalitetu frakcija tako da se mogu primijeniti za namješavanje benzina odgovarajuće kvalitete za pogon automobilskih motora.

Srednje frakcije nafte se prerađuju u sekundarnim postrojenjima s ciljem postizanja kvalitete potrebne za proizvodnju avionskog goriva (kerozin), dizela za pogon automobila i kamiona, te ekstra lakog lož ulja koje se koristi u sustavima grijanja kućanstava.

Najteže frakcije nafte se dalje prerađuju u postrojenjima za preradu teških frakcija, gdje se dio najtežih komponenata nafte kemijskim procesima prerađuje u lakše frakcije, koje se mogu koristiti u proizvodnji benzina, kerozina i dizela. Dio najtežih frakcija nafte koje se ne mogu dalje preraditi koriste se za proizvodnju teških lož ulja koja se koriste kao brodska goriva, te kao gorivo u termo elektranama.

Prerađujući niskosumpornu, laganu naftu (npr. Azeri) proizvodi se loživo ulje s manje od 0.5 % sadržaja sumpora što je sukladno i s novom regulativom Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja definira kvalitetu brodskih goriva. Također, zahvaljujući postrojenju za obradu teških ostataka koje će s radom započeti u 2023. godini, struktura proizvoda Rafinerije nafte Rijeka će se dodatno poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, to jest motornih goriva.

Kontrola kvalitete i prodaja

Kvaliteta svih frakcija nafte koje se prerađuju u rafineriji, kao i kvaliteta gotovih proizvoda, odnosno goriva, kontinuirano se kontrolira u rafinerijskom laboratoriju.

Gotovi proizvodi se iz rafinerije otpremaju prema potrošačima cestovnim, željezničkim i pomorskim putem. Veći dio proizvoda prodaje se na više od 500 Ininih maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i regiji, dok ostatak izvozimo.