INA započinje ključnu fazu testiranja novog postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka

• Započinje faza puštanja u rad cijelog kompleksa čiji se završetak očekuje do kraja prvog tromjesečja 2026. godine

• Investicija je vrijedna gotovo 700 milijuna eura i predstavlja najveće pojedinačno ulaganje Ine u njenoj povijesti, te je jedan od ključnih industrijskih projekata u Republici Hrvatskoj na kojem su više od pola radova izvršili domaći izvođači

• Modernizirana rafinerija povećat će proizvodnju dizela, ojačati energetsku sigurnost Hrvatske i okolnih tržišta te doprinijeti profitabilnosti Ininog rafinerijskog poslovanja

Nakon dovršetka izgradnje novog postrojenja za obradu teških ostataka i pripadajuće infrastrukture u Rafineriji nafte Rijeka te završetka faze hladnog testiranja sustava zrakom, INA je započela novu, ključnu fazu – funkcionalno testiranje postrojenja, odnosno testiranje postrojenja s procesnim fluidima kao završna provjera funkcionalnosti opreme prije puštanja postrojenja u rad. Time projekt nadogradnje riječkog rafinerijskog kompleksa ulazi u završnicu koja prethodi puštanju u probni rad cijelog postrojenja, što se očekuje u ožujku.

Funkcionalno testiranje postrojenja označava fazu u kojoj se u sustav, koji je prethodno testiran „na hladno“, postupno uvode procesni fluidi – najprije pomoćna sredstva poput pare, vode i gorivog plina, a zatim i sami naftni derivati, uz strogo nadzirane uvjete tlaka, temperature i sigurnosti. U ovoj fazi provjeravaju se funkcionalnost opreme u realnim radnim uvjetima, usklađenost automatike i zaštitnih sustava te stabilnost procesa prije početka probnog rada u komercijalnom režimu. Očekuje se da će ova faza testiranja trajati nekoliko idućih tjedana, nakon čega slijedi puštanje postrojenja u probni rad i postupno podizanje kapaciteta do pune operativne spremnosti.

Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, vrijedan gotovo 700 milijuna eura, predstavlja najveće pojedinačno ulaganje u povijesti Ine te trenutačno jedan od ključnih industrijskih projekata u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), modernizaciju postojećih postrojenja, novu luku, silose, zatvoreni transportni sustav za koks te novu trafostanicu – najveću u državi – koja osigurava pouzdano napajanje novog kompleksa. Zahvaljujući ovom projektu, riječki rafinerijski kompleks transformira se u jedno od tehnološki najnaprednijih postrojenja u regiji, uz višu energetsku učinkovitost, bolje iskorištenje sirove nafte i veći udio visokovrijednih proizvoda.

Puštanjem postrojenja za obradu teških ostataka u rad INA će značajno povećati proizvodnju dizela – i do 30 posto – te ostalih visokovrijednih destilata, uz istodobno smanjenje potrebe za uvozom derivata, osobito tijekom ljetne turističke sezone kada je potrošnja najveća. U proizvodnom procesu više neće biti potrebe za uvozom vakuum plinskog ulja (VGO), koji je na europskom tržištu većinom ruskog porijekla, što dodatno jača energetsku sigurnost Hrvatske i smanjuje ovisnost o uvoznim sirovinama. Fokus Ine i dalje ostaje sigurna i kontinuirana opskrba hrvatskog tržišta te ključnih tržišta u regiji – Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije.

Projekt nadogradnje riječke rafinerije dio je dugoročnog investicijskog ciklusa u kojem su INA i MOL Grupa tijekom posljednjeg desetljeća uložile više od milijardu eura u modernizaciju rafinerijske i logističke infrastrukture.

Ključne brojke i činjenice o projektu

Razmjeri projekta

• U projektu je sudjelovalo više od 10.500 radnika iz oko 80 podizvođačkih tvrtki.
• Na novom postrojenju radit će 60 zaposlenika, uključujući inženjere i smjenske radnike.
• Prerada sirove nafte povećat će se s nešto više od 3 milijuna tona godišnje na oko 4 milijuna tona u 2027., kada novo postrojenje bude radilo punim kapacitetom.
• Proizvodnja dizela porast će do 400.000 tona godišnje.

Ugrađeni materijali i infrastruktura

• 9.400 t čelika
• 581 km primarnih kabela
• 37.000 m² betoniranih površina – površina koja odgovara otprilike pet nogometnih terena

• 28.335 m³ betoniranih temelja i zgrada  – volumen koji bi mogao napuniti gotovo 11 olimpijskih bazena

Zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša te edukacije

• Ukupno utrošeno 8.900.000 radnih sati, što odgovara 1.016 godina i 5 mjeseci neprekidnog rada
• Provedeno 40.000+ sati edukacija – što odgovara više od 4 i pol godine kontinuiranog rada, dovoljno da se jedna osoba gotovo pet godina neprestano usavršava.
• Održano 20.000+ sati ZZSO edukacija – ekvivalent 2 godine i 3 mjeseca stalnog učenja i usvajanja znanja.
• 132.000+ sati sastanaka –čak 15 godina i 1 mjesec neprekidnog sudjelovanja.
• 221.000+ sati procjena rizika – dovoljno da se jedna osoba posveti 25 godina i 3 mjeseca rizicima i sigurnosnim procjenama bez prestanka.
• Provedeno 56 vježbi evakuacije i spašavanja

Inženjering i dokumentacija

• Sustavom je razmijenjeno:
  • 12.700 dokumenta vezanih uz projektnu dokumentaciju
  • 13.100 dokumenata vezanih uz izradu opreme
  • INA tim izdao je 5.100 komentara na projektnu dokumentaciju i 2.100 odgovora isporučiteljima opreme
• Izrađeni izvedbeni projekti svih struka (građevina, strojarstvo, elektrika, instrumentacija) te je u tijeku ishođenje izmjene i dopune građevinske dozvole

Oprema i opskrba

• Ugrađeno je oko 500 komada nove procesne opreme (kolone, izmjenjivači, hladnjaci, pumpe, kompresori, transformatori…).

Oprema je proizvedena i dopremljena na lokaciju riječke rafinerije iz: Italije, Španjolske, Njemačke, Poljske, Turske, Finske, SAD-a, Južne Koreje, Kine i Indije.